Astronomija *Sunce
Sunce je središnja zvezda našeg planetarnog sistema – Sunčevog sistema. Osim Zemlje, Meseca i drugih planeta (sa pripadajućim satelitima), oko Sunca kruže i asteroidi, komete, meteori, transneptunski objekti u Kuiperovom pojasu i čestice prašine.
Sunce je prečnika 1 392 000 km, mase 1,9891 x 1030 kg, i prosečne gustine 1,411 g/cm3.
Površinska temperatura se kreće između 10 i 16 miliona stepeni.
Sunce je jedna od preko sto milijardi zvezda u našoj galaksiji nazvanoj Mlečni put, ali i centralno telo našeg planetarnog sistema i glavni izvor svih vrsta energija koje su uslov opstanka života na Zemlji. Ono po svojoj veličini spada u zvezde ispod prosečne veličine zvezda, ali u Sunčevom sistemu ono zauzima preko 99% celokupne mase. Sunce nije čvrsto telo, već ogromna lopta usijanog gasa koja rotira oko sopstvene ose, a sastoji se od vodonika i helijuma. Ono proizvodi ogromnu količinu energije tako što u svakoj sekundi sagori oko četiti miliona tona vodonika. Astronomi kažu, da će doći vreme kada će vodonik koji Sunce koristi kao gorivo početi da nestaje, i da će tada Sunce početi da se pretvara u crvenog džina, koji će se toliko uvećati da će njegov prečnik zauzeti putanje po kojima se sada kreću Merkur, pa i Venera i da će te dve planete progutati lopta užarenog gasa. Tada više ni na našoj planeti neće biti moguć život, bar ne u ovom obliku. Za nas je uteha da se ove procene odnose na period od nekih 5 milijardi godina. Nakon toga bi došlo do naglog hladjenja i Sunce bi se konačno ugasilo i postalo crni patuljak.
Za sada, njegov prečnik iznosi 1.392.000km. a temperatura prelazi 6.000oC. Ono nam pruža 465.000 puta više svetlosti od punog Meseca. Srednja udaljenost od Zemlje iznosi oko 149,6 miliona km, a vreme koje mu je potrebno da se okrene oko svoje ose, na ekvatoru iznosi oko 24,5 dana. Kad govorimo o Sunčevom kretanju, imamo stvarno i prividno kretanje, tj. ono što su naučne činjenice i ono što mi vidimo. Iz perpektive Zemlje je očigledno da se Sunce okreće oko Zemlje. Na tom svom putu Sunce preseca liniju ekvatora dva puta godišnje, jednom kad sa južne hemisfere prelazi na severnu (21.marta) i time označava početak proleća, i i početak vladavine znaka Ovna, i drugi put kad sa severne prelazi na južnu hemisferu (23.septembra), kada počinje jesen i vladavina znaka Vage. U medjuvremenu ono 22.juna dostiže najseverniju tačku (početak leta) i početak vladavine znaka Raka, i naravno najjužniju tačku 22.decembra (početak zime) i početak znaka Jarca. Činjenica je da se ne okreće Sunce oko Zemlje, već Zemlja zajedno sa ostatkom Sunčevog sistema kruži oko Sunca.