Kako se osloboditi strahova
Neuro-lingvistiฤko programiranje (NLP) i tehnike koje pomaลพu da postanemo uspeลกniji, oslobodimo se fobija. NLP je nauka o uspehu. Komunikaciona veลกtina raport moลพe da pomogne da steknete pet puta viลกe poznanika, klijenata, prijatelja.
Zaลกto, uprkos tome ลกto ลพestoko veลพbaju, mnogi teniseri ne mogu da dosegnu visine Novaka ฤokoviฤa? Prema miลกljenju onih koji primenjuju tehnike neuro-lingvistiฤkog programiranja (NLP), ono ลกto drugi teniseri ne mogu da dostignu, ma koliko znoja na terenu da proliju, jeste Novakov stav, naฤin gledanja na stvari, njegova “unutraลกnja igra”. A NLP daje moguฤnost da kreiramo naลกu unutraลกnju igru (ciljevi, motivacija, entuzijazam, samopouzdanje, slika o sebi…) onako kako ลพelimo, usvajajuฤi tehnike koje koriste veliki svetski pregovaraฤi, drลพavnici, osobe koje deo uspeha duguju komunikacionim veลกtinama koje koriste. Nije reฤ o ฤaroliji, veฤ o konkretnim veลพbama koje mogu da pomognu i u prevazilaลพenju raznih fobija. Kako to postiฤi, nedavno je na dogaฤaju u organizaciji Privredne komore Beograda, Udruลพenja “Kluba prvih ลพena” i Edukacionog centra “NLP komunikacione veลกtine”, pojasnio je Zoran Drobnjak, poslovni i NLP trener.
– NLP je nauka o uspehu, metod za modelovanje izuzetnosti kako bi se ona mogla ponoviti. Kada prepoznamo nekoga ko postiลพe fantastiฤne rezultate, tu osobu modelujemo, prepoznamo ลกta ona taฤno radi, pa moลพemo da usvojimo isto ponaลกanje da bismo i sami potigli fantastiฤne rezultate. NLP je sistemska studija ljudske komunikacije. NLP je stav! Reฤ je o stavu iskrene radoznalosti prema sebi i svemu ลกto se oko nas dogaฤa, a najsliฤnija je deฤjoj. U NLP bitna je spremnost da testiramo, probamo razna ponaลกanja, vidimo kakve rezultate daju i koje nam najviลกe prija – kaลพe Drobnjak.
NLP je akronim od neuro-lingvistiฤkog programiranja. Bavi se principima funkcionisanja uma, kako naลกih pet ฤula percepiraju svet oko nas. Bavi se i jezikom, njegovim uticajem na nas, na druge. Jedan od osnovnih aksioma NLP-a glasi: znaฤenje naลกe komunikacije je u reakciji drugih, a ne u onome ลกto smo mi ลพeleli da kaลพemo. Kada komuniciramo vaลพno je da imamo cilj.
– Moลพe mi biti cilj da vrata u prostoriji budu otvorena. Ako se nekome obratim sa: “Otvori vrata”, moลพda ฤe ih otvoriti a moลพda ฤe mi reฤi “Otvori ih sam”. Mogu reฤi i: “Molim te, otvori vrata” i reakcija ฤe opet biti ista. Ali, posle reฤenice: “Da li bi mogao da otvoriลก vrata”, u praksi se najฤeลกฤe dogaฤa da osoba ustane i to uฤini. Zbog toga, kad god budete ลพeleli da neko za vas neลกto uradi, jedan od efikasnijih naฤina je da ga pitate “Da li bi mogao…?”
Evo joลก jedne zakonitosti. Primenjuje se kada ste suoฤeni sa situacijom kada neko uradi neลกto ลกto ne ลพelite. Recimo, kada podreฤeni ne obavi posao koji mu je zadat, ลกef ga uglavnom pita: “Zaลกto to nisi uradio?” Posle pitanja koje poฤinje za “zaลกto”, obiฤno se ฤuje hiljadu “zato”. I da ponovo pitate “zaลกto joลก”, i “zaลกto joลก”…, nasluลกali biste se “zbog ovoga”, “i ovoga”… ฤuli biste bezbroj opravdanja, a nijednu korisnu informaciju, jer osoba nastavlja da sebi daje legitimitet za ono ลกto nije uradila. U ovakvoj situaciji, Zoran Drobnjak preporuฤuje da nikada ne pitate “zaลกto?”, veฤ pitajte: “Kako to da nisi uradio ako smo se dogovorili?”. Tada ฤete od te osobe dobiti pravi odgovor ลกta ju je spreฤilo da obavi posao.
Na treningu NLP-a polaznici uฤe da stiฤu naviku postavljanja kristalno jasnih ciljeva. Zatim, uฤe kako da proลกire percepciju, prikupe ลกto viลกe informacija i na osnovu toga donose odluke. I, uฤe da budu fleksibilni.
– ฤesto se bavimo reฤima, time ko nam je ลกta rekao ili preฤutao. A istraลพivanjem je utvrฤeno da 55% znaฤenja komunikacije nosi govor tela, 38% tonalitet i samo 7% izgovorena reฤ. To znaฤi da je osoba koja se fokusirala samo na reฤ, propustila da percepira preostalih 93 odsto komunikacije. Treba obratiti paลพnju i na pretpostavke koje su izgovorene. Kad kaลพemo neku reฤenicu ona u sebi nosi joลก 5 do 10 reฤenica pretpostavki, ลกta je moguฤe a ลกta nije. Dakle, ako percipiramo samo izgovorenu reฤ, a propustimo ลกta nam kaลพu fiziologija i tonalitet, pa joลก i pretpostavke, ispostavlja se da ne komuniciramo ni sa onih 7, veฤ sa samo 2 odsto ukupnih informacija koje su pred nama. Zbog toga na NLP radimo i kalibriranje. To je, narodski reฤeno, ฤitanje govora tela. Na osnovu ove tehnike otkrivamo da li neka osoba govori istinu. Posmatramo da li neko diลกe dublje ili sporije, kako trepฤe, ima li neki tik kada slaลพe… Niko ne moลพe da laลพe a da mu se to ne vidi na telu, pa je zato vaลพna percepcija – kaลพe Zoran Drobnjak.
.jpg)
A zaลกto je bitna fleksibilnost? Drobnjak istiฤe da ฤesto, od osoba koje prvi put doฤu na NLP trening, ฤuje razna “moram” i “ne smem”, a istina je da sva “moram” i nisu toliko obavezujuฤa iako ih doลพivljavamo po principu “ako to ne uradimo, nestaฤe sveta”. Vaลพno je prepoznati kakve ฤe biti posledice ako neลกto, ลกto smatramo moranjem, ne uradimo. Kada se u to ukljuฤi fleksibilnost, ispostavi se da niลกta ne moramo, veฤ u skladu sa ciljem radimo ovo ili ono.
– Fleksibilnost u komunikaciji znaฤi da moลพemo da menjamo svoju komunikaciju na najrazliฤitije naฤine, sve dok ne “isporuฤimo” onu koju ฤe druga osoba prihvatiti.
Jedna od komunikacionih veลกtina koje se uฤe na NLP treningu, jeste (rapport) raport. Iza raporta se nalazi zakonitost koja kaลพe da ljudi vole sliฤne sebi. O tome je Zoran Drobrak napisao i knjigu i otkrio kako da se poveลพete i ostvarite bliskost baลก sa svakom osobom. Raport ฤe pomoฤi da steknete pet puta viลกe poznanika, klijenata, prijatelja. Ovaj veoma efikasan model koristi viลกe od milion ljudi u svetu, meฤu kojima su Barak Obama, Dลพim Keri, Kijanu Rivs… Evo o ฤemu je reฤ:
– Verovatno ste na ulici videli dvoje ljudi koji hodaju ukorak. Ili, da li ste videli muลพa i ลพenu koji mnogo liฤe? Kada su dve osobe dovoljno dugo zajedno, na nesvesnom nivou se poveลพu i poฤinju da diลกu kao tim. U raportu ste sa svima sa kojima ste bliski, jer je to prirodno stanje izmeฤu bliskih ljudi. Ali, NLP nam daje moguฤnost da namerno uฤemo u raport, sa bilo kim, i to za minut-dva. Jedna od osnovnih tehnika raporta je matching and mirroring, a podrazumeva oponaลกanje fiziologije osobe koja se nalazi preko puta nas.
Sledeฤa tehnika je pace pace lead (prati prati vodi). Tako glasi osnovna formula efikasne komunikacije. Ona znaฤi da, o ฤemu god da komuniciramo, treba da krenemo od mesta gde se nalazi osoba preko puta nas. Ako budemo krenuli iz kontra smera, ako napadnemo njen stav, to neฤe valjati. Recimo, ako je pozicija osobe preko puta nas “Kriza je”, a mi kaลพemo “Kakva kriza? Vidi kako su kafiฤi puni”, ta osoba ฤe nastaviti da brani svoj stav, podiฤi ฤe zid prema nama, prestaฤe da nas sluลกa i nastaviฤe da brani svoju poziciju. Ali, uz pomoฤ ove tehnike kreฤemo iz pozicije te osobe. Ako ona kaลพe da je kriza, vi ฤete reฤi “Razumem zaลกto to kaลพeลก, i ja sluลกam o nezaposlenima…” Tako ฤete toj osobi pokazati da razumete njen stav i pozicije. Odatle ฤete moฤi da krenete bilo gde, jer ste na poziciji sagovornika. Ova tehnika, kada je naveลพbate, pomoฤi ฤe vam da se nikada viลกe ni sa kim ne posvaฤate, jer ฤete znati kako da komunikaciju preobratite iz nekorisne u korisnu.
Tehnika “dominantni reprezentativni sistemi” oslanja se na pet ฤula. Reprezentativni sistemi su vizuelni, auditivni i kinestetiฤki. Kada prepoznate koji je dominatan kod vaลกeg sagovornika, znaฤete ลกta voli, kako da mu se obraฤate…

– Na osnovu toga koje ฤulo najviลกe koristimo, moลพemo da odredimo pet razliฤitih tipova liฤnosti. Vizuelistima je dominantan kanal slika. Ako preko puta imate vizuelca, budete li mu priฤali o oseฤaju ili zvuku, neฤe vas ฤuti. Njemu morate da priฤate u slikama. Moลพete da prepoznate i auditivca. Ili estetiฤara. To ฤe vam koristiti u komunikaciji. Kod nas oko 60% ฤine vizuelci, a po 20% auditivci i estetiฤari. U naลกoj kulturi prisutno je: “Gledaj me u oฤi dok ti priฤam”. Ako nas neko ne gleda, smatramo da nas laลพe ili da nas ne ceni.
Na treningu NLP-a detaljno se rade sve ove tehnike i veลพbice. Usvajajuฤi ih, imaฤemo moguฤnost da strukturiramo komunikaciju, menjamo je, kreฤemo se pravo ka cilju… A sve su to odlike uspeลกnih i neustraลกivih ljudi, koji pucaju od samopouzdanja.
SREฤNI I MALEROZNI
U Bi-Bi-Si-jevom istraลพivanju, u kojem su uฤestvovali ljudi koji su za sebe mislili da imaju sreฤe u ลพivotu i oni koji sebe vide kao malerozne osobe, zadatak je bio da se ide od taฤke A do taฤke B. Na tom putu bile su postavljene kamere, ali i novฤanica od sto funti zabaลกurena liลกฤem i ogrebana sreฤka sa dobitkom od sto funti, takoฤe prikrivena. Jedan po jedan ispitanik je obavljao zadatak i snimane su njihove reakcije.
– Svi taliฤni pronaลกli su i novฤanicu i sreฤku, jer kroz ลพivot idu otvorenih oฤiju i sve primeฤuju. Od maleroznih niko niลกta nije video. Samo je kamera zabeleลพila da je jedan video sto funti, ali da je odmahnuo glavom i nastavio da hoda, jer nije hteo da prizna da to moลพe da bude njegova realnost. U nekim firmama kandidati rade psihometrijske testove da bi se uvidelo ko su maleri. Njih ne ลพele da zaposle, ne zbog diskriminacije, veฤ zbog toga ลกto su maleri manje efikasni. Poruka je: ลพivi ลพivot, percepiraj svet oko sebe! – kaลพe Drobnjak.
ล TA NAM OฤI GOVORE?
ฤesto na osnovu neฤijeg kretanja oฤiju moลพemo da saznamo vaลพne informacije. Paลพljivo pratite gde je osoba pogledala posle postavljenog pitanja. Oฤi idu gore po slike, u stranu po zvuk, a dole po estetiku i unutraลกnji dijalog. Kada to savladate, znaฤete i to da li pred vama stoji laลพljivac.
– Gore desno nalaze se slike koje konstruiลกemo. Gore levo su viฤene slike. Ako nekoga pitamo kako je bilo na koncertu Madone, a on pogleda gore levo, to znaฤi da se setio slike koju je video. Ali, ako pogleda gore desno, to znaฤi da upravo konstruiลกe sliku i da najverovatnije laลพe. Dole levo nalazi se unutraลกnji dijalog, ono ลกto osoba analizira. Ako pitam nekoga: “Da li sam ti ja najbolji drug”, a on pogleda dole levo, to znaฤi da se preispituje. Dole desno se nalazi estetika, jak oseฤaj. To moลพe da se iskoristi u prodaji. Ako nekoga upitate ลกta misli o vaลกem proizvodu, a on pogleda dole desno, znaฤi da ga za vaลก proizvod vezuje jak oseฤaj.