Klaudije Ptolomej
Klaudije Ptolomej (grฤki: ฮฮปฮฑฯฮดฮนฮฟฯ ฮ ฯฮฟฮปฮตฮผฮฑแฟฮฟฯ, latinski: Claudius Ptolomaeus) – grฤko-rimski astronom, geograf i matematiฤar iz Aleksandrije. ลฝivio je u prvom i drugom veku nove ere. Njegovo delo “Veliki zbornik astronomije”. Osnivaฤ je geocentriฤne teorije prema kojoj se sva nebeska tela okreฤu oko zemlje. Teorija je bila na snazi tokom 1400 godina, sve do usvajanja Kopernikove heliocentriฤne teorije. “Veliki zbornik astronomije” je ostao saฤuvan u arapskom prevodu na istoku. Kasnije je preveden na zapadu pod latinizovanim imenom “Almagest”.
Oko 450. godine p.n.e. u Vavilonu je nastao prvi individualni natalni horoskop. U Aleksandriji, ondaลกnjoj prestonici astrologije, nastalo je delo โTetrabiblosโ, koje je napisao astronom i astrolog Klaudije Ptolomej koje u osnovnim crtama i danas vaลพi kao klasiฤna astroloลกka literatura. Iz tih starovekovnih vremena treba pomenuti Hipokrata โ oca medicine i Hiparha, koji su se pored osnovnih zanimanja bavili i astrologijom.
Grฤki astronom i geograf iz II veka pre n.e. Umro u Kanopi, blizu Aleksandrije. Jedan od najveฤih nauฤnika Starog doba, baavio se astronomijom, astrologijom, matematikom, gnomikom, optikom, geografijom, muzikom,… U โAmalgestiโ je postavio temelje jednog tumaฤenja planeta, poznatog kao โPtolomejev sistemโ ili โteorija epiciklusaโ, prihvaฤena od veฤine astronoma do XVI veka. Pre toga, mnogi Grci su smatrali da planete kruลพe oko Zemlje po krugovima ili koncentriฤnim sferama (27 sfera po Euksodu, 55 po Aristotelu). Medjutim ako je i bilo prihvaฤeno da je udaljenost planeta od Zemlje nepromenljiva, nije se mogla objasniti njihova promena sjaja. Ptolomej, koristeฤi neke ideje Hiparha i Aolonisa iz Perga, smatrao je da je Zemlja nepokretna u centru sveta. Zvezde se nalaze na nepokretnoj sferi, koncentriฤnoj, koja sama oko sebe rotira na jedan sirediฤki dan. Sunce i Mesec opisuju krugove stalnim kretanjem, neลกto udaljenom od srediลกta, ลกto potvrdjuje promenu njihovog prirodnog preฤnika.ย
Planete opisuje krug, epiciklus, ฤiji se pokretni centar premeลกta na dugi krug koji za centar ima Zemlju, koja je smernik. Pokazavลกi daje moguฤe odrediti podruฤje epiciklusa i smernika, Ptolomej je mogao da dosta pribliลพno prikaลพe kretanje planeta. Od tada bilo je moguฤe napraviti kartu neba u trunutku rodjenja, tj uraditi horoskop. Njegova geocentriฤna koncepcija svemira, koju je oborio Kopernik, nevaลพna je, jer astrologija uzima u obzir samo aspekte, ugaone razmake koji razdvajaju planete a ne stvarne pozicije. Napisao je i jedno delo o astrologiji, โtetrabiblonโ, u kome se razvija teorija polja i uvodi odnose izmedju horoskopa i zakona fizike koji joลก uvek vaลพe, naroฤito teorije ฤetiri elemenata i teorije ฤetiri telesna toka.
Za Tetrabiblos se slobodno moลพe reฤi da predstavlja svojevrsnu astroloลกku bibliju, koju je u II veku nove ere napisao nesumnjivi otac Zapadne astrologije โ Klaudije Ptolomej. Kao ลกto i sam naziv govori, knjiga je saฤinjena iz ฤetiri knjige u kojima se sistematski obraฤuju svi astroloลกki fenomeni primenjeni na opลกta i svakodnevna zbivanja, kako u mundanoj, tako u natalnoj astrologiji.
Tetrabiblos predstavlja matematiฤki trakat u kojem je Ptolomej postavio pravila za izradu karte putem tropskog zodijaka, pisao o fiksnim zvezdama, utemeljio astroloลกku vladavinu nacija, te vezu izmeฤu znakova i aspekata. U njegovo doba astrologija i astronomija nisu bile podeljene, one su za njega dve strane iste medalje pa i u Tetrabiblosu Ptolomej ustvari….”predviฤa kroz astronomiju”.
Tetrabiblos je danas jedno od najฤuvenijih astroloลกkih dela antike i predstavlja svojevrsnu โastroloลกku biblijuโ, buduฤi da je na ovim principima izgraฤivana praktiฤno sva astroloลกka misao od antiฤkih vremena, sve do danaลกnjih dana. Ova knjiga daje detaljna uputstva za tumaฤenje najrazliฤitijih oblasti natalnog horoskopa, kao i osnove mundane astrologije, te je kroz ฤitavo vreme razvoja Zapadne astrologije predstavljala nezaobilaznu knjigu na kojoj je svaki znaฤajniji astrolog gradio svoje umeฤe.ย