Neptun *Astronomija
Neptun pripada grupi dลพinovskih planeta i po graฤi je sliฤan Uranu. Ima kameno jezgro preฤnika 16.000 km koje je okruลพeno slojem leda debljine 8.000 km, a sve to potopljeno je u okean molekularnog vodonika. Sliฤno Jupiteru i Saturnu, i Neptun ima “Veliku tamnu mrlju”, uragan veliฤine Zemlje. Zapremina planete je 58 puta veฤa od Zemljine, dok je masa samo 17,3 puta veฤa, srednja gustina planete iznosi 1670 kg/m3.ย Predposlednja je planeta Sunฤevog sistema ali je zbog ekscentriฤne orbite Plutona ponekad i zadnja planeta kao ลกto se dogodilo izmeฤu januara 1979. i marta 1999.godine. Oko Sunca obilazi na proseฤnoj udaljenosti od oko 30 astronomskih jedinica [448.5 miliona km] po gotovo kruลพnoj putanji za 164 godine i 290 dana. Po redu veliฤina ovo je treฤa planeta a njen ekvatorski preฤnik iznosi 48 600 km [3.8 Zemljinih preฤnika] i mase 17.3 puta veฤe od Zemljine. Ubrzanje tela pri slobodnom padu na njegovoj povrลกini iznosi 9.8 m/s2 a kritiฤna brzina je 20.8 km/s. Okreฤe se za oko 16 ฤasova oko svog polarnog preฤnika koji je prema ravni planetine heliocentriฤne putanjeย nagnut pod uglom odย oko 61 stepen.ย
Preฤnik planete je pouzdano odreฤen kada je 7. aprila 1967. godine Neptun u svome kretanju preko zvezdanog neba zaklonio lik jedne od dalekih zvezda. Ovakav dogaฤaj naziva se okultacija. Ako se izmeri taฤno koliko je okultacija trajala, a postoje podaci o brzini kretanja planete, moลพe se lako dobiti njen preฤnik. Trenutno usvojena vrednost preฤnika na ekvatoru je 48 600 km.
Proseฤna temperatura Neptuna je – 213ยฐC to jest samo 2ยฐC niลพa od one na Uranu, iako bi trebala biti niลพa za ฤitavih 12ยฐC ลกto znaฤi da Neptun poseduje unutraลกnji izvor toplote koji daje otprilike isto toliko energije koliko dolazi i od Sunca. Neptunov dan traje 15 ฤasova i 48 minuta, nalazi se na oko 30 puta veฤem rastojanju od Sunca nego Zemlja, a njegova godina traje 164,8 naลกih. Od svoga otkriฤa 1864. godine Neptun joลก nije napravio ni jedan krug oko Sunca.
Galileo Galilej je prvi posmatrao Neptun joลก 1612. godine, ฤak 234 godine pre njegovog zvaniฤnog otkriฤa. Ova zeleno – plava planeta nazvana po bogu mora starih Rimljana, otkrivena je sasvim sluฤajno – naime primeฤeno je da neko telo svojom gravitacijom “ometa” kretanje Urana koji je ubrzavao i usporavao na neobjaลกnjiv naฤin ne pokoravajuฤi se ranije ustanovljenim zakonitostima. Jedino objaลกnjenje ove pojave bilo je da se iza Urana nalazi joลก jedna masivna planeta koja utiฤe na njegovo kretanje – Astronom Johan Galeu je 23. septembra 1846. godine pronaลกao i zagonetnu planetu koja je ove promene prouzrokovala. Avgusta 1989. godine “Vojadลพer 2” je proลกao pored Neptuna, poslavลกi na Zemlju oko 9.000 snimaka planete i njenih satelita. Posle ove misije znamo da Neptun okruลพuju ฤetiri prstena.ย