Tycho Brahe
Tycho Brahe ย je rodjen 14. decembra, 1546 Knudstrup, Danska (preminuo 24. oktobra, 1601. Prag, ฤeลกka) danski plemiฤ, poznati astronom, astrolog i alhemiฤar. Za njega je izgraฤen Uraniborg, zgrada koja bi kasnije postala rani “istraลพivaฤki zavod”. Za svrhu objavljivanje svojih dela imao je fabriku papira i maลกinu za ลกtampanje. Njegov najpoznatiji pomoฤnik je bio Johannes Kepler.ย
Tycho Brahe je roฤen kao Tyge Brahe, a usvojio je latinizirani naziv Tycho oko petnaeste godine (nekada pisano i Tรฟcho). Roฤen je u centru svojih predaka, zamku Knudstrup u Danskoj, od oca Otte Brahe i majke Beate Bille. Njegov brat blizanac je bio mrtvoroฤenฤe (Tycho je napisao odu na latinskom (Wittendorf 1994, p. 68) svom mrtvom bratu, koja je bila ลกtampana kao njegova prva publikacija 1572.). Imao je i dve sestre, stariju (Kirstine Brahe) i mlaฤu (Sophie Brahe). Otte Brahe, Tychov otac, plemiฤ je bio meฤu znaฤajnijim liฤnostima na danskom kraljevskom sudu. Beate Bille, Tychova majka, takoฤe je bila poreklom iz vaลพne porodice koja je davala vodeฤe politiฤare i crkvene liฤnosti.ย
Tycho je kasnije napisao da, kada mu je bilo oko dve godine, njegov ujak, plemiฤ Jรธrgen Brahe… “bez znanja mojih roditelja uzeo me je sa sobom, dok sam bio u najranijoj mladosti”.ย Oฤigledno da ovo nije izazvalo nikakve rasprave i njegovi roditelji nisu pokuลกali da ga vrate sebi. Tycho je tako ลพiveo sa svojim ujakom Jรธrgen Brahe i njegovom ลพenom Inger Oxe (koji nisu imali svoje dece), u zamku Tostrup sve do svoje ลกeste godine. Oko 1552. njegovom ujaku je povereno voฤenje zamka Vordingborg u koji su se preselili, a Tycho je zapoฤeo uฤenje latinskog u ลกkoli i to je trajalo sve do njegove 12 . godine.
19-tog aprila 1559. Tycho je zapoฤeo studirati na Univerzitetu u Kopenhagenu. Studirao je pravo, poลกtujuฤi ลพelju svog ujaka,ย ali je prouฤavao i druge nauฤne oblasti i poฤeo je da pokazuje interesovanje za astronomiju. Ipak, pomraฤenje koje se dogodilo 21-og augusta 1560. a naroฤito ฤinjenica da je pomraฤenje bilo predviฤeno, je bilo to ลกto ga je impresioniralo toliko da je, uz pomoฤ nekih svojih profesora, poฤeo samostalno prouฤavanje astronomije. Nabavio je astronomski kalendar i knjige poput Sacrobosco’s Tractatus de Sphaera, Apianus’ Cosmographia seu descriptio totius orbis and Regiomontanus’ De triangulis omnimodis.
“Prouฤavao sam sve dostupne mape planeta i zvezda do kojih sam mogao doฤi i ni jednoj nisam davao prednost nad drugom. Bilo je toliko razliฤitih metoda i naฤina merenja koliko je bilo astronoma, i svi su bili razliฤiti. Bio je potreban dugoroฤni projekat sa ciljem mapiranja neba voฤen sa jedne lokacije u periodu od nekoliko godina.” Tycho Brahe, 1563. (star ย samo 17 godina).
Tycho je shvatio da napredak u astronomiji ne moลพe biti postignut povremenim, sluฤajnim osmatranjima, veฤ samo sistematiฤnim i rigoroznim posmatranjem, jednu noฤ za drugom, i koriลกtenjem najpreciznijih dostupnih instrumenata. On je bio u stanju da unapredi i poveฤa postojeฤe instrumente, kao i da konstruiลกe potpuno nove. Tychova merenja golim okom planetarne paralakse bila su precizna do arcminute (ugaonog stepena), a ova merenja su preลกla u Keplerovo vlasniลกtvo nakon Tychove smrti.ย
Za vreme svojih studija Tycho je izgubio deo nosa u dvoboju ลกirokim maฤevima protiv Manderup Parsbjerga, ฤuvenog danskog plemiฤa.
Poimanja Sunฤevog sistema kroz vreme
Prvi poznati astronom je bio grk Ptolomej koji je ลพiveo u 2. veku. On je smatrao da se Zemlja nalazi u srediลกtu svemira i da se planete, Mesec pa i Sunce okreฤu oko nje. Takoฤe je primetio da se zvezde kreฤu pravilnim putanjama a da se planete kolebaju. Ovu pojavu je objasnio tako da je pretpostavio da se planete osim po orbitama kreฤu i po malim kruลพnicama. Poljak Nikola Kopernik (1473-1543) je doveo u pitanje Ptolomejevo shvatanje Sunฤevog sistema i tvrdio da se Zemlja zajedno sa svim planetama okreฤe oko Sunca a da se oko Zemlje okreฤe jedino Mesec. Svoja glediลกta je objavio 1543.u knjizi “O obrtanjima nebeskih krugova”. Ova njegova knjiga kao i glediลกta su bila zabranjena od strane crkve jer je crkva smatrala da je Zemlja u srediลกtu svemira. Jedina greลกka u Kopernikovom shvatanju Sunฤevog sistema je bila u tome ลกto je on smatrao da se planete okreฤu oko Sunca po savrลกenim kruลพnicama. Treฤe poimanje Sunฤevog sistema je uveo danski astronom Tycho Brahe (1546-1601) koji je tvrdio da se sve planete, osim Zemlje, okreฤu oko Sunca , a da se Sunce okreฤe oko Zemlje. I on je smatrao da su putanje planeta i Sunca savrลกene kruลพnice. Tek je nemaฤki profesor Johannes Kepler (1571-1630) stekao pravo glediลกte o Sunฤevom sistemu. On je prvi tvrdio da se sve planete zajedno sa Zemljom kreฤu oko Sunca po manje viลกe eliptiฤnim putanjama.
Meseฤev krater Tychoย
Latituda: 43.4ยฐS ย โข ย Longituda: 11.1ยฐW ย โข Veliฤina: 102 km
Ako pogledate dvogledom pun Mesec lako ฤete uoฤiti sneลพno belu pegu na juลพnoj Meseฤevoj polulopti, oiviฤenu sivkastim krugom iz koga izviru dugi beli zraci. To je krater Tycho. Ime mu je dao Riฤoli po najveฤem osmatraฤu neba do pojave teleskopa, Tiho Braheu.ย Ovi zraci govore da je krater Tiho mlad (star je 100 miliona godina), jer su joลก uvek dobro oฤuvani. Nakon udara meteorita o tlo u grandioznoj eksploziji izriveni materijal se rasuo preko celog Meseฤevog diska. Najduลพi zrak koji vidimo prostire se 2600 km na sever. Ne moลพete ga pratiti celim putem jer je na nekim delovima veฤ izbrisan, ali sasvim dobro ฤete videti kako po sredini preseca More Vedrina na severnoj Meseฤevoj polulopti. Zrak zatim ide dalje, kroz severni moreuz Mora Vedrine, prolazi kroz Jezero Snova, zatim istoฤnom obalom Jezera Smrti i gubi se negde na krajnjem istoku Mora Hladnoฤe. Drugi zrak se pruลพa na jug-jugozapad i odlazi na drugu stranu satelita. Postavljen je ekscentriฤno u odnosu na krater, kao tangenta tamnog prstena. Sledeฤi zrak je jasniji, ide ka severoistoku i nakon 1500 km uliva se u, sudeฤi po imenu, jedno boลพansko more. To je More Nektara. ฤetvrti zrak se pruลพa severozapadno od kratera i vrlo brzo ulazi u More Oblaka, polazi blizu njegove zapadne obale i pruลพa se ka krateru Kepler.
Zraci kratera Tiho se polako gube kako im se primiฤe terminator. Tada Tiho nije tako uoฤljiv.ย Tiho je bez sumnje lep krater, ali svoj kraljevski izgled duguje svojim zracima. ฤim se oni pri niskom suncu izgube (tj. kada ih sunce obasjava iskosa) Tiho postaje obiฤan krater poput ostalih iz komลกiluka i viลกe ga nije tako lako naฤi u moru drugih.ย Sa svojih 102 kilometra u preฤniku Tycho bi mogao ugodno da se smesti u Vojvodinu. Njegovi zidovi su terasasti i visoki su 4850 metara. U sredini karatera, na dosta ravnom dnju, nalazi se centralna planina sa tri vrha. To je planina koja se uzdiลพe 1600 metara uvis.